18.08.2013.

Nacionalna proslava 1700. obljetnice Milanskog edikta - Rakovica

U povodu proslave 1700. obljetnice Milanskog edikta – velikog događaja u povijesti kršćanstva kojim je omogućena sloboda vjeroispovijesti, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u nedjelju, 18. kolovoza 2013. godine svečano euharistijsko slavlje u Rakovici. U suslavlju su, zajedno s biskupom domaćinom mons. Milom Bogovićem bili i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić, šibenski biskup mons. Ante Ivas, slunjski dekan mons. Mile Pecić, župnik Rakovice preč. Pero Bogut te nekoliko svećenika i redovnika.

 „Žene su nezamjenjiva potpora postojanju svake osobe“

„Danas slavimo veliku žene svete uspomene“, rekao je kardinal Bozanić na početku svoje homilije, misleći pritom na sv. Jelenu Križaricu – majku rimskog cara Konstantina, a ujedno i zaštitnicu župe u Rakovici. Govoreći o njezinim krepostima, Kardinal je kazao kako je upravo ona, prožeta izvanrednom ljubavlju prema Isusu Kristu, zaslužna za gradnju bazilike Isusova rođenja u Betlehemu i Uzašašća Gospodinova na Maslinskoj gori, ali i, prema predaji, za našašće Kristova Križa.

Osvrćući se na današnja liturgijska čitanja, ukazao je na posebnu ulogu žene u kršćanstvu, te podsjetio na riječi blaženog pape Ivana Pavla II. upućene u Dubrovniku 2003. godine koje su i danas aktualne: „Tebi je Bog povjerio na poseban način stvorenja, te si pozvana postati nezamjenjiva potpora postojanju svake osobe, posebno pak u krugu obitelji.“ ... „Hrvatske žene, svjesne svojega vrlo uzvišenoga poziva 'supruge' i 'majke', nastavite gledati na svaku osobu očima srca te joj ići ususret i biti uza nju osjetljivošću, što je vlastita majčinskome osjećaju. Vaša je nazočnost prijeko potrebna u obitelji, u društvu, u crkvenoj zajednici.“

Kristov križ kao jedini znak naše pobjede

Donošenje Milanskog edikta, čiju 1700. obljetnicu Crkva slavi, označavao je novo povijesno razdoblje, ne samo za kršćanstvo, nego i za čovječanstvo. Njime je završen višestoljetni progon kršćana, a sloboda vjeroispovijesti više nije bila ograničena. „Nije to bio akt o toleranciji, nego o ravnopravnosti svih vjeroispovijesti. Možemo reći da Milanskim ediktom prvi put u povijesti dolaze do izražaje dvije dimenzije prevažne za dobro organiziranje društva i političke zajednice, a to su: vjerska sloboda i laičnost države“, istaknuo je Kardinal.

Povezujući riječi svetog Pavla iz drugog misnog čitanja koji govori o obeskrjepljenju križa s Konstantinovim viđenjem što ga je imao u „simboličkoj noći svoje nevjere“, naglasio je važnost Kristova križa kao jedinog znaka naše pobjede. „U ovoj Godini vjere pozvani smo u križu vidjeti dar koji nam je dan da bismo vjerovali da se ništa ne događa izvan Božjih ruku, te da nas sve to snažnije privlači Kristu. Mudrost križa nas usmjeruje na slavlje pobjede ljubavi nad mržnjom, opraštanja nad osvetom, služenja nad gospodarenjem, poniznosti nad ohološću, jedinstva nad podjelama“, rekao je Kardinal.

Kninski slučaj je poziv na hrabro svjedočenje svoje vjere

„Otvorenost istini i dobru, otvorenost Bogu, ukorijenjena u ljudsku narav, daje puno dostojanstvo svakom čovjeku i jamstvo je uzajamnog poštovanja među osobama“, poručio je okupljenima kardinal Bozanić, dodavši da je Milanski edikt, gledajući iz povijesne perspektive, proces koji nije dovršen jer „događaji koji su slijedili bili su podloga za bremenitu povijest uspona i padova“. Pozivajući vjernike da ne budu samo aktivni promatrači u zauzimanju za vjersku slobodu, već odgovorni djelatnici, Kardinal je istaknuo recentni kninski slučaj primalje koja je zbog priziva savjesti odbila asistirati pri pobačaju. „I kninski slučaj zlostavljanja zbog vjere i kršenja temeljnih ljudskih prava, kao i primjer nepopuštanja zloupotrebi položaja i nezakonitoj prisili, pa i pod cijenu žrtve i otpuštanja s posla, ali i pobjeda zakonitosti, poziv je svim katoličkim djelatnicima u zdravstvu na hrabro svjedočenje svoje vjere i dosljedno življenje svoga kršćanskog poziva.“

Osvrnuo se i na građanske inicijative koje promiču ustavno pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, kao i one koje se zalažu da se zaštiti brak kao ustanova jednog muškarca i jedne žene. „Oni pomažu odgovornima u državi i društvu da se, poštujući tradiciju hrvatskog naroda, što konkretnije zauzmu u provedbi zakona i međunarodnih povelja o temeljnim ljudskim pravima. Sve je to u službi čovjeka, a pomaže razvoj demokratskih procesa u hrvatskom društvu“, kazao je Kardinal te svoju homiliju zaključio molitvom za zagovor Presvete Bogorodice, najvjernije odvjetnice Hrvatske, te sv. Jelene Križarice da bismo noseći vlastiti križ uvijek svjedočili ljubav koja pobjeđuje zlo.

Pjevanje je animirao senjski pjevački zbor pod vodstvom g. Ivana Prpića Špike.

Homiliju kardinala Bozanića u cijelosti pročitajte ovdje.

(www.zg-nadbiskupija.hr)