26.01.2014.

TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU (A)

 

 

Misna čitanja
Prvo čitanje: Iz 8, 23b–9,3
Otpjevni psalam: 27, 1.4.13-14
Drugo čitanje: 1Kor 1, 10-13.17
Evanđelje: Mt 4, 12-23

 

 

Galileja poganska – narod što je sjedio u tmini svjetlost vidje veliku; onima što mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost
jarka osvanu. Te snažne i dojmljive Izaijine riječi višestruko odzvanjaju i prožimaju današnju nedjelju. I premda se
čini da je njihova snaga prvenstveno u ljepoti poetskoga, one oslikavaju svu bremenitost nade koja prosijava u teškim vremenima tadašnje asirske okupacije Galileje. U trenutku kada se sve čini beznadnim, Izaija naviješta oslobođenje koje se čini tako dalekim. Ali, Galileja je istovremeno i „granična zemlja“, granična prema područjima koje nastanjuju pogani, zemlja nastanjena različitim narodima što ju čini sumnjivom u očima religijskih vođa u Jeruzalemu. U tu graničnu zemlju, u kojoj je odrastao i po kojoj je dobio naziv Galilejac, Isus dolazi kako bi uputio poziv na obraćenje i navijestio blizinu Kraljevstva nebeskoga. Cjelokupna njegova poruka može se sabrati u riječi: Kraljevstvo se nebesko približilo! Kako danas razumjeti Isusov navještaj Kraljevstva nebeskoga?

Danas je 'kraljevstvo' izraz koji se čini opterećenim, nejasnim i dalekim premda često o njemu slušamo. Isus govori o kraljevstvu kao plodu njegovog osobnog odnosa s Ocem, i njegova se posebnost pokazuje u njegovu djelovanju u povijesti. U načinu na koji Isus živi vlastiti autoritet djelotvorno je prisutno Božje spasenje i njegovo kraljevstvo. Navještaj kraljevstva čini Isusov put usmjerenim spram križa. Povezano s time često se možda i pitamo kako će izgledati posljednji sud? A pravi odgovor nalazi se u okrenutosti Isusovu načinu života i djelovanja.

Isusova ponuda spasenja i navještaj kraljevstva danas su upućeni svima koji su spremni izići na rub vlastitog shvaćanja stvarnosti i dopustiti njemu da je on preoblikuje. On je kadar svakoga tko se otvori njegovom Duhu učiniti sposobnim činiti isto. A za današnje vrijeme to „isto“ posebno se ogleda u tome jesmo li sposobni odnos s njime učiniti središtem vlastitoga života kako se ne bismo bojali za vlastite granice? Stoga, otkrijmo središte i nemajmo straha od granica!


vlč. Matija Pavlaković, upr. župe