Župna crkva sv. Petra i Pavla - Kašina

Župna crkva - KašinaŽupna crkva je u svojim počecima srednjovjekovna, spominje se u kraljevskim ispravama već 1217. i 1277. godine, a župa u Kaptolskim Statutima Ivana arhiđakona Goričkog iz 1334. godine. Kasnije je opisivana u zapisnicima kanonskih vizitacija Katedralnog arhiđakonata, posebice od 1622. godine na ovamo.
U južnom zidu župnik Srećko Draksler vidio je kod obnove zid srednjovjekovne crkve s ostacima romaničkog i gotičkog zvonika. To znači, da je srednjovjekovna crkva ugrađena u postojeću, koja je podignuta u vrijeme baroka oko 1770. godine.

Zapis iz 1622. godine govori, da je crkva bila zidana, dobro prekrita, dobro su je zatvarala dvoja vrata, veća i manja. Svetište i sakristija bili su nadsvođeni, a crkvena lađa natkrita ravnim stropom od oslikanih dasaka (tzv. tabulatom), nije imala zvonika. On je stajao na četiri stupa na groblju, udaljen od crkve, u njemu dva zvona. Tek 1681., počeo se zvonik prigrađivati crkvi, 1685. Bio je više dignut, a 1693. Nije bio dovršen.

Oko 1770. godine „ svetište i lađa su prošireni, a iz lađe izvedena je kapela prema sjeveru; sve je nadsvođeno zajedno s kapelom“. Tada su očito ugradili dijelove starog južnog zida s romaničkim i gotičkim znakovima u baroknu crkvu. Podinut je novi toranj, pa je crkva dobila barokni oblik koji ju resi i danas.
Uz glavni oltar apostolskih prvaka Sv. Petra i Pavla postavljeni su i pokrajnji: Sv. Josipa i Sv. Stjepana Prvomučenika, te u sjevernoj kapeli Majke Božje Žalosne.

Crkva u KašiniU Kašini je, uz put prema Mariji Bistrici, stajala je i drvena kapela Sv. Vida, koja je proštenjarska, pa je bila zamijenjena zidanom s čak tri oltara.
Negdje u Kašinskom polju bila je u 17. stoljeću  drvena kapela Sv. Tome koja je zapuštena i nestala. Tragove nekadašnjih kapela i pokrajnjih oltara nalazimo danas u kipovima u župnoj crkvi.
Crkva je posvećena apostolskim prvacima sv. Petru i Pavlu. (Prvotno samo pod nazivom sv. Petar, kasnije je pridodan i apostol Pavao.
U razdoblju između 1992. i 1996. godine temeljito su obnovljeni prostori župne crkve i dvora. Crkva sa izvanjske strane treba sanirati još fasadu u dogovoru s konzervatorskim zavodom te pitanje vlage koja je sa sjeverne strane već dosta narušila izgled i ljepotu samog kompleksa. Što se tiče unutrašnjeg uređenja i liturgijskog prostora on je također obnovljen u gore spomenutom periodu. Na pod su postavljene mramorne ploče, obnovljen je oltar i ambon, sedes i pokrajna lađa te oltar Gospe Žalosne, a ofarbani su i zidovi. Svetohranište se nalazi na centralnom oltaru ispod slike sv. Petra i Pavla i također je obnovljeno. Crkva ima krstionicu, ali se ne koristi, a ispovjedaonice su samo ukrasni detalj jer ne odgovaraju svojoj svrsi. Sakristija je potpuno obnovljena krajem 2012. godine

Crkva i župni dvor u registru su spomenika kulture te se navode kao kulturno dobro.

Župa sv. Petra i Pavla - Župna crkvaCrkva je na lijepom položaju, na maloj uzvisini ponad mjesta. U njezinim su zidovima skriveni tragovi srednjevjekovnog sakralnog objekta. Prema riječima pokojnog kašinskog vlč. Srećka Drakslera, za popravka crkve pod žbukom južnog zida crkvene lađe uočeni su stari, navodno rimski zidovi visine oko 4 m, koji su kasnije krpani grubom žbukom. Osim jednog kvadratnog otvora, nađeni su ostatci romaničkog i gotičkog prozora. Dakle, kašinska župna crkva današnji je oblik poprimila oko 1770. godine , a pripada baroknom (stilu) tipu jednobrodnih građevina s pravokutnim svetištem, dok je toranj prigrađen zapadnom pročelju. Kor s orguljama interpoliran je krajem XVIII. stoljeća. Brod je nadsvođen s tri ovalna svoda od kamena. Posebno je zanimljivo krovište i krovna konstrukcija koja se očuvala gotovo do danas u izvornom stanju. Dužina: 21,45 m   Širina: 5,83 m   Broj lađa: 2; visina-veća: 9,69 m; manja: 8,61 m   Zvonik: 35 m.

 


U crkvi postoji nekoliko kipova. Na glavnom oltaru su kipovi suzaštitnika župe: sv. Tome Apostola (vjerojatno spomen na istoimenu drvenu kapelu iz 17. stoljeća) i sv. Valentina biskupa. Zatim u glavnoj lađi su kipovi sv. Josipa i sv. Stjepana Prvomučenika; trag pokrajnjih oltara, koji su sigurno bili u crkvi sve do potresa 1880. godine, a možda i kasnije. Na sporednom oltaru Gospe Žalosne kipovi su sv. Florijana i sv. Blaža te Srce Isusovo i Marijino. Kipovi nemaju umjetničku vrijednost.
Crkva ima orgulje koje su smještene na koru iznad glavnog ulaza u crkvu nasuprot glavnoga oltara. Građene su 1848. godine od braće Reiger.
Okoliš crkve je u fazi obnove i saniranja te je započet projekt ograđivanja.